Knjižničar Đivo (Gundulić) preporučuje šest novih naslova pristiglih u fakultetsku Knjižnicu

1.3.2020.

1. 50 velikih mitova psihologije (Scott O. Lilienfeld, Steven Jay Lynn, John Ruscio, Barry L. Beyerstein; ur. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Naklada Slap 2018.)

Riječ je o knjizi koja će poslužiti svima onima – studentima i laicima – koji žele naučiti razlikovati znanost od pseudoznanosti. To je knjiga uz koju možete:

– naučiti kako razlikovati istinite od neistinitih tvrdnji o psihologiji uz pomoć mitova
– uputiti se u poznate teme koje su često pogrešno protumačene poput suprotnosti se privlače, ljudi koriste samo 10% mozga i rukopis otkriva vašu ličnost
– usvojiti komplet za razbijanje mitova za procjenu tvrdnji iz laičke psihologije u svakodnevnom životu
– steći ključne vještine kritičnoga razmišljanja detaljnim raspravama o svakom mitu
– istražiti više od 200 dodatnih mitova o psihologiji

2. Obrazovanje kao izazov (Konrad Paul Liessmann, Školska knjiga 2019.)

Knjiga govori o obrazovanju koje se pretvorilo u sekularnu znanost o iscjeliteljstvu od koje se očekuje rješenje svih problema – od suzbijanja siromaštva do integracije migranata, od promjena klime do borbe protiv terorizma. Za razliku od riječi obrazovanje koja je kao krilatica postala svuda prisutna, obrazovan čovjek, koji bi trebao biti pravi cilj svih tih napora vezanih za obrazovanje, ne samo što je kao pojam nestao iz rječnika nego se svaki ozbiljan napor u vezi s obrazovanjem pretvorio u provokaciju.

Autor Konrad Paul Liessmann uzroke svemu tome iznosi u ovoj knjizi.

3. Istraživački SPaSS (Jasna Horvat i Josipa Mijoč, Naklada Ljevak, 2020.)

Ova knjiga skraćenicama u naslovu šalje temeljnu poruku o svojoj namjeni, a to je pružanje Sustavne Potpore Analizama Statističkih Skupova. Popularno pisana, opremljena QR kodovima, snimcima zaslona računala, koracima analitičkih procedura, primjerima i savjetima, knjiga je to namijenjena osnovnim korisnicima SPSS-a. Sastoji se od 24 poglavlja kroz koja se istraživačkom procesu prilazi kao strateškoj igri čiji se ishodi ostvaraju ovladavanjem poglavljima, odnosno, razvojem istraživačkih i metodoloških vještina.

Upotpunjena je rubnicama koje su ispunjene savjetima, citatima i dosjetkama upućenima kao ohrabrenje najširoj akademskoj zajednici u svladavanju koraka potrebnih za samostalno provođenje znanstveno-istraživačkih studija. Autorice u knjizi koriste hrvatsko nazivlje SPSS-ovih procedura i izlaznih rezultata.

4. Doktor Živago (Boris Leonidovič Pasternak, Školska knjiga 2006.)

Roman ruskoga knjževnika Borisa Leonidoviča Pasternaka Doktor Živago, koji je dodatno proslavio filmski klasik iz 1965. s Omarom Sharifom i Julie Christie u glavnim ulogama, tematizira razdolje od 1903. do 1945. godine, a sižejna su mu okosnica događaji koji uglavnom oblikuju živote dvaju likova: liječnika Jurija Živaga i njegove fatalne ljubavi Larise Antipove. S toga motrišta riječ je o tzv. romanu prostora i vremena. Radnja obuhvaća ključne etape ruske povijesti prve polovice 20. stoljeća: revolucija 1905., Prvi svjetski rat, revolucija 1917., građanski rat, uspostava socijalističkoga poretka, Drugi svjetski rat. Junaci su nepredvidljivim, dramatičnim, ratnim i revolucionarnim zbivanjima rasuti na golemim ruskim prostorima, od granice s Austro-Ugarskom preko Moskve do Urala i Dalekoga istoka.

Roman je s ruskoga jezika preveo (i napisao pogovor) Milan Mirić, dok je pjesme Jurija Živaga s ruskoga preveo Fikret Cacan.

Ako želite više saznati o Pasternaku i njegovu romanu, zavirite u tekst Irene Lukšić. Možda vas trailer potakne da pogledate i film što ga je režirao David Lean.

5. Vilijun (Jasna Hrvat, Naklada Ljevak, 2016.)

Vilijun osječke književnice Jasne Horvat prvi je roman u hrvatskoj književnosti koji se čita uz pomoć QR kodova!
Priča je to o Marku Polu i Kublaj kanu u godini njihova rastanka. Marko Polo pripovijeda Kublaj kanu o gradovima na Putu svile, a Kublaj kan sa zanimanjem sluša Marka Pola kako bi odlučio hoće li mu dopustiti povratak u domovinu. Spoj je to dvaju nomada i dviju kultura unutar kojih Marko Polo opisuje i brojne druge kulture s kojima se susretao i upoznavao na Putu svile. Roman je to o nomadizmu – misaonom i putničkom, ali i o povjerenju, prijateljstvu i odanosti.

Riječ je zapravo o svojevrsnoj permutaciji već postojećega romana Vilikon. Glavni su likovi isti – Marko Polo i Kublaj kan, a identičan je i okvir priče ustrojen po magičnome kvadratu broja 12. Međutim, roman Vilijun u svojim leksikonskim dionicama oživotvoruje postaje na Putu svile te je na taj način kulturološka iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile.

Uživljavanjem u duh Marka Pola, prvoga globalnog putnika i drevnoga istraživača, čitatelj je pozvan na interaktivno korištenje ove knjige igračke i njezino iščitavanje u mnogim smjerovima i na mnoge načine. Interaktivnost teksta pojačana je mogućnošću čitanja uz korištenje pametnih telefona i tableta kojima čitatelj ključne točke Markova putovanja pronalazi uz pomoć QR kodova interpoliranih u knjigu i na taj se način upućuje prema internetskim stranicama.

Tako se putnički i misaoni nomadizam proširuje i na mrežni nomadizam otvoren svakomu tko bi želio upoznati postaje na Putu svile u njihovu obliku kakav su imale u 13. stoljeću kada ih je posjećivao Marko Polo.
Ako Vilijun želite doživjeti u njegovu uprizorenju, pogledatje hepening u režiji Roberta Raponje, ili doznati što o njemu misle književni kritičari, pročitajte tekst Andriane Kos Lajtman.

6. Osvojski (Jasna Horvat, Naklada Ljevak 2019.)

Princ Eugen od Savoje i Pijemonta, koji je svoj književni život u opusu Jasne Horvat započeo u romanu Bizarij 2009. godine, deset godina poslije OSvojio je vlastitu priču i postao OSvojski. Jer osvajanje je, kako svjedoči povjesnica, bilo pravom prirodom toga naobraženog austrijskoga vojskovođe (1663. – 1736.) iz sporedne linije kuće Savoja, poznatoga po zaslugama u ratovima protiv Osmanlija kraj Beča, Pešte i Beograda te protiv Francuza u Pijemontu, po pobjedama nad Osmanlijama kraj Sente, Petrovaradina i Beograda koje su označile kraj njihovih osvajanja u Europi.

Kao hrabar i smion ratnik tim je pobjedama postavio klasične uzore europskoj strategiji. Podrijetlom Talijan, a po odgoju Francuz svoj je vojnički i ratnički genij darovao Austriji. Za tom je usložnjenom prirodom jedne povijesne osobnosti, već provučenom kroz filtar vlastita književna teksta kojim je definirala svoju OS i prostor prepoznavanja, Jasna Horvat ponovno posegnula kako bi se okušala u novom ograničenju kao moranju svoje oulipovske poetike. Poslala je Eugena od Savoje da iz osame svoga baranjskog Belvederea krene u novi osvajački pohod – ovaj put za nju osvajajući sebe – i prepustila mu odabir strategije kojom će od Savojskoga postati OSvojski i tako ju još jednom, deset godina poslije, vratiti u prostor vlastita prepoznavanja.

Ako želite saznati što književni znanstvenici misle o ovom Horvatičinom romanu, zavirite u tekst Akademkinje Dubravke Oraić Tolić.

Promjena veličine fonta
Kontrast