Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama

120,00 kn

159 na zalihi

Opis

Sveučilišni udžbenik Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama autorice Kornelije Petr Balog prerađeno je i dopunjeno izdanje njezine doktorske disertacije obranjene 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (mentorica: prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić). Kao takvo, prvo je opsežnije izdanje na temu vrednovanja uspješnosti poslovanja visokoškolskih knjižnica na hrvatskom jeziku te bi trebao biti nezaobilazno štivo za svakog knjižničara i studenta koji se bavi i propitkuje tematiku vezanu uz mjerenje uspješnosti poslovanja knjižnica . Iako je u pristupu naglasak stavljen na visokoškolske knjižnice, u udžbeniku se nalaze brojne definicije i prilozi koji će biti od velike koristi za sve zainteresirane za ovu temu budući da se problematika mjerenja uspješnosti poslovanja tek u nekim dijelovima razlikuje u pojedinim vrstama knjižnica.

Udžbenik je podijeljen na četiri poglavlja. U prvom uvodnom poglavlju autorica daje pregled znanstvenog i društvenog napretka te u taj okvir smješta visoka učilišta, analizira njihovu prilagodbu (ili odsustvo iste) promjenama u društvu oko sebe te poseban naglasak stavlja na visokoškolske knjižnice i njihov odgovor na izazove promijenjenih okolnosti njihovog postojanja. Autorica u svome radu iskazuje bojazan da bi se procesi mjerenja uspješnosti poslovanja u hrvatskim knjižnicama mogli provoditi usporeno i s poteškoćama. Naime, nedostatak djelatnika koji bi mogli provoditi aktivnosti vezane uz mjerenje uspješnosti koje su izuzetno radno i vremenski zahtjevne, samo je jedan od problema s kojima će se susresti sve knjižnice koje započnu ove aktivnosti. U poglavlju se elaboriraju i ostali mogući problemi.

U drugom poglavlju pod nazivom Teorijsko-metodološka ishodišta vrednovanja uspješnosti visokoškolskih knjižnica daje se pregled ishodišne literature te će ovo poglavlje biti dobra polazišna točka za sve one koji žele saznati više o tome kako je sve započelo,što se mjerilo i vrednovalo u počecima (60te godine 20. st.), koji su najvažniji priručnici, norme ili projekti na ovu temu. Nadalje, u ovom se poglavlju nalazi i izuzetno iscrpna rasprava o problemima terminologije ovog područja, sinonimiji i homonimiji te komplikacijama koji proizlaze iz ove terminološke zbrke. U nastavku se daju definicije najvažnijih pojmova u kontekstu vrednovanja uspješnosti. Pored definicija, ovo poglavlje nudi i brojne teme vezane uz problematiku upravljanja u knjižnicama, a koje su u knjižničnu i informacijsku znanost došle iz područja ekonomije. Pa se tako ovdje može pronaći ispitivanje kompleksnih odnosa kvalitete i standarda, kvalitete i usluge te kvalitete i zadovoljstva, kao i pomagala za mjerenje kvalitete usluge: SERVQUAL I LibQUAL+TM. U zadnjem dijelu poglavlja raspravlja se o novim upravljačkim pristupima općenito koji u središte pozornosti stavljaju upravo kvalitetu i njezino mjerenje poput TQM, upravljanja kvalitetom i sl. te s tim u vezi i postojanje nagrada kvalitete za profitni sektor kao i onih za koje mogu aplicirati knjižnice kao neprofitne organizacije. Poglavlje završava diskusijom na temu sporazuma o razini usluge (SLA) kao korisnog alata kojima knjižnice mogu upravljati i oblikovati iščekivanja svojih korisnika

U trećem se poglavlju autorica posvećuje temama vrednovanja u kontekstu poslovanja visokoškolskih knjižnica. Ovdje se ponovno naglašavaju propusti ranih priručnika i metoda vrednovanja poslovanja uz uporabu tzv. tradicionalnih pokazatelja koji su se koncentrirali na kvantitativne (uložena sredstva, izlazne proizvode), a izostavljali kvalitativne pokazatelje(zadovoljavaju li se potrebe korisnika, kakvi su učinci knjižnica na društvo u cjelini), te se ističe potreba holističkog pristupa vrednovanju organizacije kao cjeline i sagledavanja svih aspekata njezinog poslovanja odnosno kombinaciji kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. U ovom se poglavlju daje prostora raspravi o važnosti definiranja knjižničnog poslanja, te s njim u vezi ciljeva i zadaća; daje se podjela modela organizacijske uspješnosti; daju se primjeri pokazatelja uspješnosti za visokoškolske knjižnice, a poglavlje završava raspravom o krajnjim rezultatima ili učincima knjižnica (outcomes) te kompleksnosti mjerenja knjižničnih usluga u umreženom okruženju.

U posljednjem poglavlju autorica spekulira o metodološkim aspektima i mogućim pristupima vrednovanju uspješnosti poslovanja u hrvatskim visokoškolskim knjižnicama te daje vrlo precizne upute o tome kako pripremiti, prikupiti te obraditi i analizirati prikupljene podatke.

Vrlo vrijedan dio ovog udžbenika svakako su i prilozi. U njima se, između ostalog, može pronaći prijevod pokazatelja uspješnosti oblikovani za primjenu prema metodi Balanced Scorecard, a preuzeti iz IFLA-inog udžbenika iz 2007. godine. Ovdje je važno napomenuti da su ovi pokazatelji pisani za narodne i visokoškolske knjižnice tako da će, unatoč svome naslovu, narodne knjižnice svakako pronaći dijelove udžbenika koje mogu iskoristiti i primijeniti na svoje okruženje. Pored ovih pokazatelja, u prilozima se mogu pronaći i primjeri različitih upitnika koji mogu poslužiti kao smjernice knjižnicama prilikom njihovih aktivnosti mjerenja svoga poslovanja.

Dodatne informacije

Autor

Izdavač

Mjesto izdavanja

Godina izdavanja

Broj stranica

263

Znanstveno polje

ISBN

978-953-314-020-9

Promjena veličine fonta
Kontrast