Opis
U znanstvenoj monografiji Mađarska sastavnica hrvatske gramatikografije 19. stoljeća obrađuje se do danas potpuno neistraženo jezikoslovno područje mađarsko-hrvatskih jezičnih dodira. Predmet su opisa gramatike hrvatskoga jezika pisane mađarskim metajezikom izvan granica hrvatskoga (etničkoga i jezičnoga) prostora, u ugarskom dijelu Podunavlja. Utvrđuje se povezanost gramatičkih priručnika sa strujanjima u Trojednici, ali i drugi europski utjecaji što je iskorak u odnosu na dosadašnja kroatistička jezičnopovijesna istraživanja koja su uglavnom bila omeđena domaćim granicama. Knjigom se povijest hrvatske gramatikografije upotpunjuje dosada najmanje istraženom njezinom sastavnicom, mađarskom, stoga je izniman prinos i hrvatskoj povijesnoj filologiji i mađarskoj slavistici. S toga motrišta upotpunjuje sliku jezikoslovnoga razvoja hrvatskoga jezika i izvan hrvatskim granicama omeđenoga prostora, i to onoga u ugarskom dijelu Podunavlja druge polovice 19. stoljeća.
