Opis
Knjiga se izborom tema i sadržaja naslanja na knjigu Teorija nastave stranih jezika, ali je i znatno proširuje. Razlog tomu ne leži samo u bogatstvu novih spoznaja do kojih su došli znanstvenici koji se bave proučavanjem tema vezanih uz učenje, usvajanje i poučavanje stranih jezika u okviru primijenjene lingvistike, nego i u tome koga bi te spoznaje mogle zanimati. U vezi s potonjim smatramo da bi knjiga, uz neke postojeće šire prikaze određenih tema koje se obrađuju u ovoj knjizi, mogla biti korisno čitalačko štivo studentima diplomskih studija stranih jezika nastavničkog smjera i srodnih diplomskih, ali i poslijediplomskih studija u pripremi za polaganje ispita određenih obveznih i izbornih predmeta. Mladi nastavnici stranih jezika kojima predstoji polaganje stručnih ispita, ali i svi drugi nastavnici stranog jezika također će u ovoj knjizi naći odgovore na mnoga pitanja relevantna za učenje i poučavanje stranih jezika. Knjiga bi mogla zanimati i sve one koji se u okviru svog profesionalnog djelovanja neizravno dotiču tema učenja, usvajanja i poučavanja stranog jezika, kao i one koji uče strane jezike i tijekom tog procesa stječu iskustvene spoznaje koje im nameću brojna pitanja i na koja traže odgovore. Ova će im knjiga zasigurno rasvijetliti ne samo proces učenja i usvajanja jezika nego i proces poučavanja, tj. nastavnikove postupke u tom procesu.
Knjiga obuhvaća niz od 32 poglavlja koja su raspoređena u devet dijelova. Iako ti di- jelovi knjige sadrže tematski uže povezana poglavlja, svako je poglavlje tako oblikovano da se može čitati neovisno o drugim poglavljima i dijelovima knjige. Na početku svakog poglavlja navodi se što čitatelj može očekivati da će nakon čitanja teksta poglavlja znati ili moći učiniti u pogledu učenja i poučavanja stranih jezika.
U prvom, uvodnom dijelu knjige čitatelji se upoznaju s predmetom proučavanja glotodidaktike, temeljnim pojmovima te odnosom glotodidaktike sa srodnim znanstvenim disciplinama.
Drugi dio knjige obuhvaća osam poglavlja u kojima se raspravlja o unutarnjim i vanjskim čimbenicima koji utječu na učenje, a time i poučavanje stranih jezika. U tom se di- jelu posebno detaljno objašnjava uloga sljedećih unutarnjih čimbenika: dobi, inteligencije, jezične nadarenosti, jezične svjesnosti, strategija učenja i samoreguliranog učenja, stilova učenja, motivacije i nekih afektivnih čimbenika kao što su stavovi i vjerovanja, atribucije, samopouzdanje, strah od jezika, spremnost na komunikaciju i dosada. U pogledu vanjskih čimbenika opširan se osvrt daje na ulogu nastavnika, nastavnih materija- la i nastavnog okružja u učenju i poučavanju stranih jezika.
U trećem se dijelu knjige, koji čine tri poglavlja, raspravlja o ciljevima nastave stranih jezika, a u vezi s njima posebno o komunikacijskoj kompetenciji i međukulturnoj kompetenciji. Taj dio knjige zaokružuje dijakronijski pregled pristupa i metoda poučavanja stranih jezika.
Fokus je četvrtog dijela knjige na jezičnim znanjima. Četiri skupine jezičnih znanja – izgovor, gramatika, vokabular i međukulturna znanja – obrađuju se u pojedinačnim poglavljima u kojima se posebna pozornost posvećuje postupcima i tehnikama uvođenja, objašnjavanja, uvježbavanja, utvrđivanja i ponavljanja/kontrole usvojenosti raznih aspekata navedenih jezičnih znanja.
Slijedi peti dio knjige posvećen jezičnim vještinama. Nakon uvodnog poglavlja u kojem se određuju i razgraničavaju četiri jezične vještine – slušanje, čitanje, govorenje i pisanje – slijede poglavlja u kojima se pruža detaljan osvrt na svaku pojedinu jezičnu vještinu i načine njezina razvoja u nastavi stranih jezika.
Tri poglavlja koja su obuhvaćena šestim dijelom knjige donose, prvo, uvid u pogreške u učenju stranih jezika, njihove uzroke te pristupe ispravljanju i analizi pogrešaka u nastavi stranih jezika, zatim u sastavnice i vrste vrednovanja i, na kraju, u vrste jezičnih ispita i zadataka te njihov razvoj i primjenu.
Sedmi dio knjige čine dva poglavlja kojima je zajednički nazivnik interakcija. Nakon poglavlja u kojem se uvodi pojam interakcije, interakcijske kompetencije te daje pregled obilježja i spoznaja o razrednoj interakciji, slijedi poglavlje u kojem se opširno osvrće na jedno od obilježja razredne interakcije u nastavi stranih jezika – uporabu prvog jezika s posebnim naglaskom na spoznaje o ulozi i učinkovitoj uporabi prvog jezika u učenju i poučavanju stranog jezika.
Osmi dio knjige obuhvaća niz od šest poglavlja u kojima se obrađuju dodatne teme relevantne za učenje i poučavanje stranih jezika. Taj niz započinje poglavljem o vrstama medija i njihovoj primjeni u nastavi. Potom slijedi poglavlje o književnosti u nastavi stranih jezika u kojem se navode argumenti za primjenu književnih tekstova u nastavi stranih jezika, kriteriji za odabir književnih tekstova i primjeri rada s književnim tekstom na stranom jeziku. Poglavlje o dramskim tehnikama u nastavi stranih jezika donosi niz zanimljivih dramsko-improvizacijskih aktivnosti. U poglavlju kojemu je tema strani jezik za posebne namjene daje se uvid u karakteristike (nastave) stranog jezika za posebne namjene na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini. Sljedeće se poglavlje bavi ulogom, doprinosom i primjenom prevođenja u nastavi stranog jezika.
Zadnji, deveti dio knjige donosi poglavlje o planiranju nastave koje ujedno zaokružuje cijelu knjigu. U tom je poglavlju naglasak na načelima planiranja nastave i koracima u pripremanju nastavne jedinice.
Potrebno je napomenuti da se nazivi teorija, hipoteza, metoda, pristupa, ključni pojmovi te jezični primjeri u knjizi daju na engleskom i/ili njemačkom jeziku. I kazalo pojmova na hrvatskom jeziku prate kazala pojmova na engleskom i njemačkom jeziku. Unatoč usmjerenosti na ta dva strana jezika, knjiga je tako koncipirana da se njome mogu koristiti korisnici i drugih stranih jezika, budući da im nazivi, pojmovi i primjeri na engleskom i njemačkom jeziku mogu poslužiti kao orijentacija i pomoć u nalaženju ekvivalenata u nekom drugom stranom jeziku.
*trošak poštarine uključen u cijenu
